Nije baš prakticno samo tekstom opisivati kako podesiti osnovne postavke u WordPressu, zato pogledajte video, ima nekoliko savjeta koji vam mogu biti od koristi. Posebno bih naglasila strukturu permalinkova, servise osvježavanja i opcije komentara.

Sve o SEO, kako optimizirati internet stranicu za pretrazivace i tako osigurati poziciju broj 1
Nije baš prakticno samo tekstom opisivati kako podesiti osnovne postavke u WordPressu, zato pogledajte video, ima nekoliko savjeta koji vam mogu biti od koristi. Posebno bih naglasila strukturu permalinkova, servise osvježavanja i opcije komentara.

Primjena RSS feedova je višestruka, a možemo ih sagledati sa stajališta citatelja-korisnika i sa stajališta webmastera-vlasnika web stranice.
Za citatelja je to vrlo praktican nacin za pracenje novosti s razlicitih web lokacija na jednom mjestu. To je moguce pomocu feed readera ili feed agregatora, koji mogu biti online servisi, software na vašem racunalu ili dodaci za browsere. Na velikim online feed agregatorima vec ima puno ponudenog sadržaja, najviše vijesti iz svih podrucja, a na nekima možete dodati i feedove koje ste sami pronašli pa si složiti kombinaciju koja vas najviše zanima. Posjetite hrvatski online RSS reader Cro RSS.
No, mislim da je važnije da na ovom blogu pišem o koristima RSS feedova za vlasnike web stranica, a planiram i seriju videa na ovu temu koja je stvarno preopširna i prevažna za uspješno promoviranje web stranica, da bi se obradila u jednom postu.
Distribucija feedova nam je važna zato što cini naš sadržaj dostupnijim vecem broju citatelja te istodobno dobivamo jednosmjerni link na našu stranicu.
Cjeline o kojima cu pisati su:
Kako pronaci svoj feed kad nije uocljiv i kako napraviti RSS feed za staticne html stranice (za bilo kakvu i bilo ciju stranicu).Gdje i kako prijaviti svoj feed za distribuciju, backlinkove i brzo indeksiranje.Koje servise koristiti da svaka nadopuna vašeg feeda bude automatski objavljena na velikom broju social media i web2 siteova.Kako koristiti tude feedove kao nadopunu sadržaju vaše stranice (YouTube feedovi, na primjer).Optimizacija web stranica ili SEO (Search Engine Optimization) ili optimizacija za tražilice podrazumijeva sve radnje koje poduzimamo da bi naš web site bio što eksponiraniji, prisutniji na netu.
Što god pisali, kreirali, nudili ili prodavali, ako smo to odlucili predstaviti na webu, osnovni nam je cilj da naš sadržaj bude dostupan što vecem broju posjetitelja.
Najbolji nacin da to postignemo je da budemo uvršteni u rezultate na prvim stranicama Googlea (i drugih tražilica, naravno, iako su u našim krajevima neusporedivo manje popularne) za termine koji su relevantni za našu web stranicu.
Do visokog položaja na Googleu možemo doci na dva nacina:
Razlikujemo dvije vrste optimizacije za tražilice: white hat i black hat, odnosno legalnu i eticnu te njenu suprotnost. Ja se bavim iskljucivo prvom i o tome kanim detaljnije pisati (dobro, ponekad iz znatiželje eksperimentiram i sa “sivljim” metodama, ali jako oprezno); za black hat optimizaciju mogu samo reci da se sastoji od hit and run metoda, daje brze rezultate, ali nije za duge staze i ozbiljne sajtove jer postoje realne šanse da vas otkriju i deindeksiraju vašu stranicu.
Bilo da se sami upuštate u optimizaciju ili taj zadatak povjerite nekom drugom, trebate znati osnovne korake za uspješan SEO. Poštivajuci redoslijed poslova uštedjet cete mnogo vremena i truda.
Kljucne rijeci su pojmovi i fraze koji su relevantni za vaš sadržaj, a takoder i svi termini koji se koriste kod pretrage u tražilici. Cilj je identificirati kljucne rijeci za koje želite biti visoko rangirani a za koje se istodobno isplati optimizirati stranicu. Znaci potrebno je pronaci termine i fraze koji imaju dovoljno velik broj stvarnih mjesecnih pretraga, a umjerenu konkurenciju. Ovo je vjerojatno najdosadniji dio optimizacije, ali nažalost neizbježan, jer bez dobro odabranih kljucnih rijeci nemaju baš smisla ni on page ni off page optimizacija.
Pod pojmom on page SEO podrazumijevamo ono o cemu moramo voditi racuna u samoj izradi web stranice da bismo je ucinili dostupnijom, prepoznatljivijom i citljivijom tražilicama i njenim spiderima. To ukljucuje npr. odabir vrste stranica (flash, html itd.), brzinu ucitavanja, strukturu navigacije, kako cemo se koristiti kljucnim rijecima, koje vizualne elemente koristiti (kad i kako), a koje izbjegavati te mnoge druge elemente.
Off page SEO znaci povezivanje naše web stranice s ostalim stranicama na netu i uglavnom se ispreplece s promocijom. Cilj nam je postici da se na što više razlicitih web stranica pojavljuje link koji upucuje na našu te od toga imamo dvostruku korist zato što taj link slijede googleovi spideri i cešce indeksiraju i uvažavaju naš sajt, a postoji i mogucnost da netko na njega i klikne te tako posjeti našu stranicu. Za off page optimizaciju možemo se koristiti npr. bookmarkingom, social i web2 sajtovima, stranicama slicnog sadržaja, komentarima na blogovima i forumima, web direktorijima, direktorijima clanaka, RSS direktorijima, video sajtovima i dr. Treba napomenuti da nije važan samo broj linkova, nego i njihova kvaliteta, odnosno vrijednost linka odreduju rang i reputacija stranice na kojoj se nalazi te tematska bliskost s našom.
Mari Carmen Marcos i Cristina Gonzalez Caro su za potrebe Pompeu Fabra Univerziteta u Barseloni uradile istraživanje o ponašanju korisnika na stranicama sa rezultatima pretrage Google-a i Yahoo-a. Istraživanje je zasnovano na takozvanom “eye tracking“-u, odnosno “heat map“-ama.
![]()
U eksperimentu je ucestvovalo 58 osoba koje redovno koriste pretraživace, starosti izmedu 18 i 55 godina, 80% njih izmedu 20 and 30 godina, 25 muškaraca (43%) i 33 žena (57%). Test eksperiment je raden 30 minuta, individualno.
Svako od njih je imao kao zadatak da obavi 22 pretraživanja. Od toga 10 informacionih (da pronadu kolika je temperatura u odredenom gradu, biografiju neke licnosti, …), 3 navigacionih (pronaci zvanican sajt datih novina, fakulteta, televizije, firme), 4 transakcionih (kupiti kartu za pozorišnu predstavu, preuzeti softver, naruciti neki proizvod) i 5 multimedijalnih (pronaci zadatu sliku ili video).
Mereno je zadržavanje kod naslova, opisa i adrese u rezultatima, u milisekundama.
Rezultati su izraženi u procentima zadržavanja (koliko procenata njih se zadržalo na naslovu, opisu rezultata ili adresi) i na procentu vremena zadržavanja (procenat vremena utrošenog na naslov, opis ili URL od ukupno utrošenog vremena).
Pretrage informacionog karaktera
Naslov: 37% zadržavanja, 34% vremena
Opis: 51% zadržavanja, 53% vremena
URL: 12% zadržavanja, 13% vremena
Pretrage zvanicnih sajtova
Naslov: 38% zadržavanja, 31% vremena
Opis: 42% zadržavanja, 49% vremena
URL: 13% zadržavanja, 15% vremena
Pretrage sa ciljem transakcije
Naslov: 42% zadržavanja, 28% vremena
Opis: 43% zadržavanja, 56% vremena
URL: 15% zadržavanja, 16% vremena
Multimedijalna pretraživanja
Fokusiranje na slikama: 71% zadržavanja, 76% vremena
Ako bi iz ovih rezultata racunali prosek, dobijamo sledece procente (izraženo je vreme zadržavanja):
Naslov: 39%
Opis: 44%
URL: 17%
Ocigledno je da korisnici Google i Yahoo pretraživanja najviše obracaju pažnju na opis (snippet) kod konkretnih rezultata, a najmanje na adresu (URL).
Kompletne rezultate istraživanja možete pogledati na zvanicnom sajtu, na španskom jeziku, u PDF fajlu.
Ukoliko radite optimizaciju sajta koji se bavi modom, bilo da je to sajt za butik, proizvodnju garderobe, neki modni dogadaj, ili bilo šta slicno, dobro je imati nekoliko linkova prema sajtu sa velikih a relevantnih modnih social sajtova. Evo spiska osam socialnih sajtova relevantne tematike koji dozvoljavaju postavljanje linka prema vašem sajtu u profilu. Na nekima od njih moguce je postaviti link i u nekim od aktivnosti na sajtu (blog, forum, …). Naravno, sam link u profilu bice vredniji ukoliko ste sa tim profilom i aktivni na sajtu. I ostavljanje linka ne bi trebalo da bude jedini cilj. Dosta SEO koristi može se dugorocno dobiti povezivanjem sa ostalim modnim sajtovima preko ovih mreža.
Threadless – sajt koji se bavi majicama
StyleMob – socijalni sajt o modi, sa forumom
StyleHive – o stilu uopšte. O modi ali i o dizajnu, enterijeru, lepoti, …
StyleCaster – o modi i lepom izgledu
SpringLeap – još jedan o majicama
MyKidsFashion – socijalni sajt o decijoj modi. Sa blogovima i forumom.
Chictini – socijalna mreža za modne dizajnere
MetroFriendly – urbana, moda ulice. Metro orjentisani pojedinci i grupe.
Svakom sajtu je uvek bilo važno naci se na prvoj strani Google pretrage. Omoguciti tu poziciju je jedan od važnih ciljeva SEO optimizacije sajta. Trend je da ovaj cilj postaje sve važniji. Najnovija istraživanja pokazuju da sve veci broj ljudi koji pretražuju nešto na Google ne idu dalje od prve strane sa rezultatima.
Koji procenat korisnika se odlucuje za rezultat na prvoj, drugoj, ili nekoj od narednih stranica na Google-u?
Aprila 2007. odgovor je izgledao ovako:
prva strana: 85.5%
druga strana: 7.61%
treca strana: 2.84%
cetvrta strana: 1.3%
peta strana: 0.82%
Marta 2008. broj ljudi koji se odlucuju za rezultat sa prve strane se povecao:
prva strana: 89.71%
druga strana: 5.93%
treca strana: 1.85%
cetvrta strana: 0.78%
peta strana: 0.46%.
U novembru 2009. taj trend se nastavlja. Snaga Google prve stranice je prešla cak 95% korisnika:
prva strana: 95.80%
druga strana: 2.44%
treca strana: 0.75%
cetvrta strana: 0.34%
peta strana: 0.2%.
Evo i grafickog prikaza trenda promene odgovora na pitanje “Sa koje Google stranice dolaze posete”:
Vlasnici sajtova i blogova pišu slovo Ð na dva nacina – kao Ð ili kao DJ. To cine i ostali korisnici interneta, po forumina, u blog komentarima, na socijalnim mrežama (Facebook, Twitter, …), pa i na pretraživacima kada traže neki pojam. Neko ce u polje za pretragu ukucati “Peda Mijatovic” a drugi “Pedja Mijatovic”. Ovde ne ulazim u problematiku slova sa kvacicama vec samo o slovu Ð.
Iako Google odavno zna da kada neko ukuca DJ u vecini slucajeva misli na Ð, zanimljivo je videti (i znati) koliki procenat ljudi koristi jednu a koliki drugu varijantu. Prilikom optimizacije sajta može se voditi racuna i o tom detalju. Kako bih došao do podataka, koristio sam Google Trendove. Samo da napomenem da Google Trends u regionima Srbiju i Crnu Goru još uvek vidi kao Jugoslaviju, tako da je na slikama takav prikaz.

Rec SVIÐA (SVIDJA) je u pretragama na Google-u znatno više pisana kao Svidja u Srbiji i Crnoj Gori. U Bosni i Hercegovini takode više, ali je procenat onih koji su rec ukucavali kao Svida veci nego u Srbiji. U Hrvatskoj, kako vidimo, Ð je više upotrebljavano kod ove reci. U Sloveniji je ova rec dosta manje pretraživana inace, ali je odnos dve varijante gotovo jednak.
U vestima, pak, rec je uglavnom pisana kao Svida.

U primeru Svadja – Svada, situacija je gotovo identicna. Jedino se u prvoj polovini 2009. više koristila varijanta sa Ð. U ukupnoj statistici, DJ se najviše koristi u Srbiji i Crnoj Gori, pa nešto manje u Bosni i Hercegovini, a u Hrvatskoj je Ð više u upotrebi i u ovom primeru.

Kada je upitanju uporedivanje reci mlada i mladja, situacija je takode slicna kao kod prva dva primera. jedina je razlika u Sloveniji, gde je, iako opet manje korišcena rec generalno, sada verzija sa DJ bila više u upotrebi.

I na cetvrtom primeru, leda-ledja, statistika veoma slicna. Pocetkom 2008. ovaj put, verzija sa Ð se pretraživala više, ali je zato kasnije DJ u velikoj prednosti. Po državama, gotovo isto kao u ostalim slucajevima.